Antička književnost
- VII stoljeća prije nove ere pa do V stoljeća nove ere
- prema tradiciji, razdoblje antičke Grčke počinje prvim Olimpijskim igrama 776. p. n. e.
- datum kraja razdoblja antičke Grčke smatra se smrt Aleksandra Velikog 323. p. n. e.
- rađa se iz usmene predaje ili mita
- stari Heleni su tumačili putem mitova (priče nepoznatog porijekla, od nadprirodnim bićima), te su oni za sve pojave prirodnom društvu, imali svoja božanstva sa svim ljudskim osobinama, dobrim i losim
- ne može se otkriti ništavnost čovjeka spram "bogova" za razliku od kasnijih religija
- mitske priče sadržavale su moral, politiku , povijest, a istovremeno su bile i neiscrpno pjesničko nadahnuće
Dijeli se na četiri razdoblja:
1) Arhajsko razdoblje - književna djela se stvaraju i prenose usmenim putem
- središnnje mjesto zauzimaju ep i lirske vrste
2) Klasično razdoblje - procvat Atene
- naglasak se prenosi na drame
- kazalište postaje glavno mjesto književnog života
- grčki trolist: - Eshil (90 drama, najpoznatiji: Okovani Prometej i trilogija Orestija)
- Euripid (90-akdrama od kojih je sačuvano samo 17, poznatije: Elektra, Medeja...)
- Sofoklo (123 drame, a sačuvano samo 7, poznate: Kralj Edip, Antigona)
3) Helenističko razdoblje - književni život nije više vezan uz male građanske zajednice
4) Carsko (Rimsko) razdoblje - književnost se razvija u političkom okružju Rimskog Carstva
- razvoj romana
Srednjevjekovna književnost
- obuhvaća razdoblje od 5. do 15. stoljeća
- srednjovjekovni svjetonazori uvelike su utjecali na književnost, koja je bila nabožna ili svjetovna
- veliki utjecaj crkve ostavio je traga na svemu, pa tako i na književnosti
- pojavljuju se dva pravca: skolastika, koja racionalnim idejama spoznaje vjerske istine i mistika, koja spoznaje vjeru intuitivno, osjećajno
- od književnih vrsta srednji vijek poznaje lirska, epska i dramska djela
- jezici u književnosti srednjeg vijeka su latinski jezik i narodni jezici europskih naroda
- od epskih djela u ovom razdoblju svakako valja spomenuti viteške romane (Roman o Tristanu i Izoldi, Aleksandrida, Rumansc Trojski) te nacionalne epove pisane na narodnim jezicima (španjolska Pjesma o Cidu, francuska Pjesma o Rolandu, njemačka Pjesma o Nibelunzima, ruska Slovo o polku Igorovu, finska Kalevala)
- lirika obiluje religioznim temama, ali treba upozoriti na djela svjetovne tematike (Carmina Burana) kao i na trubadursku liriku Provance i autora koji se tamo javljaju (npr. Bertrand Ventardorn), te njemačke ljubavne pjesme minnesange
- dramska književnost srednjeg vijeka temelji se na liturgijskoj drami, moralitetu, mirakulu i pasiji, usporedno s religijskim temama u drami razvijaju se i svjetovni oblici pučkog kazališta (farsa, mim).
Hrvatska književnost u Srednjem vijeku
- Hrvatska se naseljava tek u VII. st. te samim dolaskom počinje pokrštavanje Hrvata zbog utjecaja i blizine krščanske prijestolnice
- u drugoj polovici IX. st. dolaze dva lingvista Ćiril i Metod koji stvaraju pismo Glagoljicu hrvatska postaje tropismena (glagoljica, latinica, ćirilica)
- piše se većinom na staroslavenskom i latinskom.
Književne tekstove na tom području, u to doba djelimo na povijesno znanstvene te umjetničke.
- VII stoljeća prije nove ere pa do V stoljeća nove ere
- prema tradiciji, razdoblje antičke Grčke počinje prvim Olimpijskim igrama 776. p. n. e.
- datum kraja razdoblja antičke Grčke smatra se smrt Aleksandra Velikog 323. p. n. e.
- rađa se iz usmene predaje ili mita
- stari Heleni su tumačili putem mitova (priče nepoznatog porijekla, od nadprirodnim bićima), te su oni za sve pojave prirodnom društvu, imali svoja božanstva sa svim ljudskim osobinama, dobrim i losim
- ne može se otkriti ništavnost čovjeka spram "bogova" za razliku od kasnijih religija
- mitske priče sadržavale su moral, politiku , povijest, a istovremeno su bile i neiscrpno pjesničko nadahnuće
Dijeli se na četiri razdoblja:
1) Arhajsko razdoblje - književna djela se stvaraju i prenose usmenim putem
- središnnje mjesto zauzimaju ep i lirske vrste
2) Klasično razdoblje - procvat Atene
- naglasak se prenosi na drame
- kazalište postaje glavno mjesto književnog života
- grčki trolist: - Eshil (90 drama, najpoznatiji: Okovani Prometej i trilogija Orestija)
- Euripid (90-akdrama od kojih je sačuvano samo 17, poznatije: Elektra, Medeja...)
- Sofoklo (123 drame, a sačuvano samo 7, poznate: Kralj Edip, Antigona)
3) Helenističko razdoblje - književni život nije više vezan uz male građanske zajednice
4) Carsko (Rimsko) razdoblje - književnost se razvija u političkom okružju Rimskog Carstva
- razvoj romana
Srednjevjekovna književnost
- obuhvaća razdoblje od 5. do 15. stoljeća
- srednjovjekovni svjetonazori uvelike su utjecali na književnost, koja je bila nabožna ili svjetovna
- veliki utjecaj crkve ostavio je traga na svemu, pa tako i na književnosti
- pojavljuju se dva pravca: skolastika, koja racionalnim idejama spoznaje vjerske istine i mistika, koja spoznaje vjeru intuitivno, osjećajno
- od književnih vrsta srednji vijek poznaje lirska, epska i dramska djela
- jezici u književnosti srednjeg vijeka su latinski jezik i narodni jezici europskih naroda
- od epskih djela u ovom razdoblju svakako valja spomenuti viteške romane (Roman o Tristanu i Izoldi, Aleksandrida, Rumansc Trojski) te nacionalne epove pisane na narodnim jezicima (španjolska Pjesma o Cidu, francuska Pjesma o Rolandu, njemačka Pjesma o Nibelunzima, ruska Slovo o polku Igorovu, finska Kalevala)
- lirika obiluje religioznim temama, ali treba upozoriti na djela svjetovne tematike (Carmina Burana) kao i na trubadursku liriku Provance i autora koji se tamo javljaju (npr. Bertrand Ventardorn), te njemačke ljubavne pjesme minnesange
- dramska književnost srednjeg vijeka temelji se na liturgijskoj drami, moralitetu, mirakulu i pasiji, usporedno s religijskim temama u drami razvijaju se i svjetovni oblici pučkog kazališta (farsa, mim).
Hrvatska književnost u Srednjem vijeku
- Hrvatska se naseljava tek u VII. st. te samim dolaskom počinje pokrštavanje Hrvata zbog utjecaja i blizine krščanske prijestolnice
- u drugoj polovici IX. st. dolaze dva lingvista Ćiril i Metod koji stvaraju pismo Glagoljicu hrvatska postaje tropismena (glagoljica, latinica, ćirilica)
- piše se većinom na staroslavenskom i latinskom.
Književne tekstove na tom području, u to doba djelimo na povijesno znanstvene te umjetničke.
- Povijesno znanstveni
- Vinodolski zakonik - 13. st. pisan glagoljicom, jako vazan zakonik u kojem je vrlo dobro opisan vrlo dobar polozaj zena
- Istarski razvod - 13 st. svjedoči o uporabi hrvatskog jezika u Istri
- Poljički statut - 15. st. pisan hrvatskom ćirilicom , Određuje poljičko pravo koje je po svom obliku, stilu, sadržaju i u utvrđivanju društveno-ekonomskih odnosa potpuno različit od ostalih hrvatskih statuta.
- Ljetopis popa Dukljanina - 14. st. legenda o smrti kralja Zvonimira
- Lucidar - 15st. prijevod, enciklopedija
- Bašćanska ploča oko 1100 god. - spominje hrvatsko ime i pise o kraljevskom naslovu
- Književni tekstovi
- poezija -pjesme uz liturgiju i crkvene blagdane
- Šibenska molitva (1355., molitva posvećena Djevici Mariji)
- Svit se konča (važna zbog osudivanja simonista (prodavača grijeha))
- proza
- svetačke legende (aprokciji)
- Marko Marulić "Začinjavci"
- Viteški romani
- Aleksandrida (hrvatska ćirilica)
- Rumanac Trojski (glagoljica)(prijevod Romana o Troji)
- svetačke legende (aprokciji)
- dramska produkcija - dramatizacije pretačkih legendi (crkvena prikazanja)
- mirakuli
- moraliteti
- misteriji (pasija)
- poezija -pjesme uz liturgiju i crkvene blagdane